Španjolci se raspisali o hrvatskom turizmu: "Imaju gore probleme i od nas"

El País podsjeća na scenu u kojoj Cersei Lannister prolazi "put srama" niz Isusovačke stube, trenutak koji je, kako navode, trajno upisao Dubrovnik na globalnu turističku kartu. Danas, usred kolovoza, prolazak istim tim stubama znači probijanje kroz mase posjetitelja i suočavanje s visokim cijenama.

Turizam čini oko 20 posto hrvatskog BDP-a, dvostruko više nego u Italiji i osjetno iznad 13 posto, koliko iznosi u Španjolskoj. Zbog toga Hrvatska, sa svojih 3,8 milijuna stanovnika, snažnije osjeća i koristi i negativne posljedice turističke prezasićenosti.

List prenosi izjavu našeg novinara Hrvoja Krešića, koji je odrastao u Dubrovniku, a danas živi u Zagrebu. On smatra da se grad njegova djetinjstva pretvorio u "muzej na otvorenom".

"Trgovine i restorani su i dalje tu, ali nestao je onaj mediteranski duh svakodnevice: otvoreni prozori, ljudi koji s njih gledaju, čavrljaju, svađaju se oko sitnica", rekao je Krešić. Dodao je da je danas na svakom koraku prisutna "Igra prijestolja", dok se o stvarnoj povijesnoj važnosti grada, njegovim pjesnicima, inženjerima i diplomatima gotovo i ne govori.

"Cijene su postale zabranjujuće"

Španjolci ističu da je eksplozija turističkih apartmana potaknula rast cijena nekretnina i najma, slično kao u Španjolskoj. Hrvatska ujedno bilježi jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji. U studenom je, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, iznosila 4,3 posto, dok je prosjek eurozone bio 2,2 posto.

"Mladi liječnik, profesor ili vatrogasac danas si teško može priuštiti stan u Dubrovniku, Splitu ili Zadru. Cijene su postale zabranjujuće", upozorio je Krešić.

Pojedine gradske uprave, uključujući Dubrovnik, najavile su izgradnju stanova za mlade obitelji na rubnim dijelovima grada, no otvoreno je pitanje kako spriječiti da takvi stanovi naknadno završe u turističkom najmu.

Kako bi ublažio pritisak, Dubrovnik je ove godine ograničio izdavanje novih dozvola za turističke apartmane u povijesnoj jezgri. U gradsku luku istodobno će moći uploviti najviše dva kruzera dnevno, uz obvezno zadržavanje od najmanje osam sati, odnosno 12 sati za brodove s više od 4000 putnika. Unutar gradskih zidina u istom trenutku smjet će boraviti najviše 4000 putnika s kruzera.

Ulaznice za obilazak gradskih zidina ubuduće će se moći rezervirati isključivo online, s ciljem smanjenja takozvanog "blic-turizma" koji u kratkom roku preplavi grad, a donosi ograničen ekonomski učinak. Lokalne i državne vlasti poručuju da žele staviti naglasak na kvalitetu, a ne na kvantitetu.

Glasnogovornik Ministarstva turizma izjavio je za El País da se slični pritisci tijekom ljeta osjećaju i u drugim obalnim gradovima te na otocima, što je potaknulo Vladu na donošenje mjera na nacionalnoj razini.

Prihodi udvostručeni

Jedna od ključnih promjena uvedena je u siječnju 2025., kada je izmijenjen Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti kako bi se jasnije razdvojio obiteljski smještaj od komercijalnog kratkoročnog najma. Na vrhuncu sezone, 15. kolovoza 2025., prvi je put zabilježeno neto smanjenje od više od 2000 kreveta u privatnom smještaju u odnosu na godinu ranije.

Hrvatsku godišnje posjeti više od 21 milijun turista, što je pet puta više od broja stanovnika. Španjolsku, koja ima 49 milijuna stanovnika, posjeti oko 97 milijuna turista, ali proporcionalno gledano opterećenje je veće u Hrvatskoj.

Podaci pokazuju da su prihodi od stranih gostiju u prvih šest mjeseci prošle godine porasli za gotovo šest posto u odnosu na prethodnu sezonu, dok su se od 2016. prihodi u prvoj polovici godine udvostručili.

Istodobno je broj novih dugoročnih ugovora o najmu porastao 11 posto, a 3350 poreznih obveznika djelomično ili u potpunosti prešlo je s kratkoročnog turističkog najma na dugoročni.

Premijer Andrej Plenković još je 2024. upozoravao na rizike neopravdanog podizanja cijena za strane goste.

"Svaki pokušaj brze zarade na temelju neopravdanih cijena nanijet će štetu našem strateškom ugledu. Turist koji se osjeti prevarenim više se ne vraća, a danas se takvo mišljenje globalno proširi u nekoliko sekundi", poručio je.

Iz Ministarstva turizma ističu da bez jasnih pravila i strogog nadzora nema održivog turističkog modela.

"Hoće li poduzete mjere dati rezultate i omogućiti gradovima poput Dubrovnika da povrate svoj mediteranski identitet, ili će ostati uređena, ali bezlična kulisa za turiste, pokazat će vrijeme", komentiraju na kraju Španjolci.